Što znamo o moždanoj magli?

Moždana magla je stanje koje vrlo često može imati značajan utjecaj na funkcioniranje i kvalitetu života. Većina ljudi iskusit će stanje, bolest ili infekciju koja može rezultirati razvojem moždane magle. Osjećaj „moždane magle“ nije neuobičajeno stanje. Više od četvrtine odraslih u općoj populaciji (28,2%) doživjeli su moždanu maglu.

Moždana magla može se manifestirati na mnogo načina - usporavanjem misli, problemom s koncentracijom, osjećajem zbunjenosti ili poteškoćom s razumijevanjem tijekom razgovora. Ponekad, kada se ljudi osjećaju „maglovito“, pretpostavljaju da su potencijalni uzroci konzumacija alkohola prethodne noći ili nedostatak sna. 

Iako moždana magla ove prirode može trajati nekoliko sati ili nekoliko dana, za ljude koji doživljavaju moždanu maglu kao posljedicu drugih uzroka može biti značajno iscrpljujuće stanje koje negativno utječe na njihove živote i može trajati desetljećima. Dugotrajna moždana magla može se pojaviti i epizodno, pri čemu neki doživljavaju razdoblja normalnog kognitivnog funkcioniranja s razdobljima značajne moždane magle koja mogu trajati satima ili danima. Zabrinjavajuće je da uzroci dugotrajne moždane magle nisu neuobičajeni, stoga je vjerojatno da ćemo tijekom života iskusiti stanje, bolest ili infekciju koja bi mogla rezultirati razvojem dugotrajne moždane magle.

Simptomi moždane magle

Moždana magla karakterizira se usporavanjem obrade misli, poteškoćama u pamćenju, usporenim reakcijama i poteškoćama u komunikaciji. Određene subpopulacije, poput osoba s dugotrajnom COVID-19 bolešću, rakom, disfunkcijom bubrega, HIV-om, hepatitisom, fibromialgijom, trudnoćom ili psihološkim izazovima mogu doživjeti posebno tešku i dugotrajnu moždanu maglu. Istraživanja unutar ovih subpopulacija ukazuju na promjene u čimbenicima poput neuronske aktivnosti, upale, hormona i nutritivnih nedostataka uzrokovanih njihovim stanjem. 

Moždana magla može imati značajan utjecaj na živote ljudi, uključujući profesionalno funkcioniranje, odnose, psihološku dobrobit i obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Na primjer, osobe koje dugotrajno doživljavaju moždanu maglu možda se neće osjećati samouvjereno pri povratku na posao zbog sporije kognitivne obrade. Konačno, moždana magla često utječe na samopercepciju, samoidentifikaciju i samopoštovanje, što može dovesti do anksioznosti i depresije.

U ovim ranjivim subpopulacijama postignut je određeni uspjeh u smanjenju moždane magle nefarmakološkim metodama poput tjelesne aktivnosti ili vježbanja, prehrane, kognitivne rehabilitacije (tj. „treninga mozga“), psihološkim tretmanom kao i farmakološkim intervencijama. Međutim, tretmani i strategije daleko su od dosljedno učinkovitih i rijetko se primjenjuju u kliničkoj praksi.

Samoprocjena moždane magle

Moždana magla obično se opisuje u raznim populacijama, ali što je moždana magla zapravo ostaje nejasno. Iskustvo moždane magle često se empirijski bilježi putem samoprocjene percipiranog kognitivnog funkcioniranja ili se ponekad nadopunjuje korištenjem objektivnih mjera neuropsiholoških testova. 

Problematično za kliničare i istraživače, samoprocjena percipiranih kognitivnih funkcija nije snažno povezana s objektivnim mjerama, što je vidljivo u svim populacijama. Stoga nije jasno je li moždana magla objektivno kognitivna disfunkcija ili nešto sasvim drugo. Za razvoj dosljedne definicije potrebna su buduća istraživanja s ljudima koji doživljavaju moždanu maglu iz različitih stanja.

Moždana magla i multitasking?

Mnogi ljudi danas moraju razmišljati ili raditi na način koji istovremeno koristi više vještina, na primjer, provjeravanje e-pošte, razgovor telefonom, korištenje društvenih mreža, održavanje sastanaka, osmišljavanje strategija, koordinacija s drugima. Međutim, studije su otkrile da kada se ljudi ne mogu dovoljno brzo prilagoditi ovoj vrsti pritiska, to može rezultirati smanjenom produktivnošću i nižom kvalitetom rada, kao i zdravstvenim problemima poput sindroma izgaranja, moždane magle.

Što možemo učiniti kako bismo spriječili pojavu moždane magle?

Postoji ograničeno razumijevanje o tome kako možemo spriječiti pojavu moždane magle. Strategije rehabilitacije korištenjem lijekova, ciljani tretmani poput kognitivnog treninga i promjene načina života uspješno pokazuju minimiziranje očekivane pojave i težinu moždane magle. Međutim, za širu populaciju, empirijski utemeljeni pristupi sprječavanju moždane magle su ograničeni.

Korištenje masažera može služiti kao mali rituali za ublažavanje napetosti i doprinijeti opuštanju.  Pronađite svoj trenutak opuštanja uz masažere dostupne na Medikor web shopu. 

Moždana magla kao značajan javnozdravstveni problem

Za neke, moždana magla može trajati kratko (npr. dan ili tjedan), ali za druge može trajati desetljećima. Iako je većina dostupnih istraživanja o moždanoj magli unutar subpopulacija, moždana magla je širok i rastući problem. Posljednjih godina shvatili smo da infekcija COVID-19 može dovesti do pojave moždane magle, kao jednog od najčešće prijavljenih učinaka akutnog i dugotrajnog COVID-a i može trajati godinama (približno 62% doživljava dugotrajni COVID), obzirom na navedeno možemo reći da je moždana magla globalni problem javnog zdravstva.

Obzirom na rastući broj ljudi koji globalno doživljavaju dugotrajnu moždanu maglu, ovo stanje ima potencijalno značajne implikacije na kvalitetu života osobe s moždanom maglom i onih koji su joj bliski.

Literatura:

1. Alim-Marvasti A, Ciocca M, Kuleindiren N, Lin A, Selim H, Mahmud M. Subjective brain fog: a four-dimensional characterization in 25,796 participants. Front Hum Neurosci. 2024;18:1409250. [DOI] [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
2. Ross AJ, Medow MS, Rowe PC, Stewart JM. What is brain fog? An evaluation of the symptom in postural tachycardia syndrome. Clin Auton Res. 2013;23:305–11. [DOI] [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
3. Haywood, D., Rossell, S.L. & Hart, N.H. Cutting through the fog: recognising brain fog as a significant public health concern. BMC Public Health 25, 1230 (2025).
4. Haywood D, Dauer E, Baughman FD, Lawrence BJ, Rossell SL, Hart NH, et al. Is my brain ever going to work fully again?? Challenges and needs of cancer survivors with persistent cancer-Related cognitive impairment. Cancers. 2023;15(22):5331. [DOI] [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
5. Steinhorst C. How multitasking erodes productivity and dings your IQ. Forbes. 2020 Feb 20 [cited 2026 Jan 27]. Available from: https://www.forbes.com/sites/curtsteinhorst/2020/02/20/how-multitasking-erodes-productivity-and-dings-your-iq/
6. Thepchatre J. Understanding brain fog & solution. Samitivej Hospitals; 22 Jul 2024 [cited 2026 Jan 27]. Available from: https://www.samitivejhospitals.com/article/detail/Brain-fog-solution-treatment-vitamin-bangkok 
    

Informacije dostupne na službenoj web-stranici  Mijenjam navike, podnaslov „Novosti“,  nisu zamjena za stručani medicinski savjet ili njegu. Preporučuje se savjetovanje s liječnikom ukoliko imate zdravstvenih problema ili pitanja.